Pregledom za naočare specijalista oftalmolog Vam određuje optimalnu dioptrijsku jačinu , koja se ugrađuje u Vaše naočare. Ukoliko ste mlađi od 40 godina, obično je jedna dioptrija dovoljna za sve udaljenosti, jer je akomodacija oka potpuna i prirodna. Međutim, ukoliko ste stariji od 40 – 45 godina, za blizinu ćete trebati dodatnu plus korekciju, jer se javlja novi fokus za blizinu. Danas, većina ljudi provodi značajan dio radnog vremena pred kompjuterom i to treba uzeti u obzir kada se propisuju naočare. Naime, fizikalno je nemoguće s jednom dioptrijom idealno izoštriti različite udaljenosti (npr. knjiga je udaljena 40 cm, a monitor 80 cm od očiju).
Zato postoje naočare (add power, business, interview) koje u svojim donjim delovima imaju jaču dioptriju za čitanje a u gornjim delovima slabiju ( obično za 0,75) za rad na kompjuteru, s adekvatnom zaštitom.Ukoliko imate korekciju i za daljinu, u obzir dolaze progresivne naočare, s kojima vidite sve distance, sa međuprelazima za srednje udaljenosti. Naglasak je napreciznom oftalmološkom pregledu, jer različite dioptrije imaju svoje različite zakonitosti i ukoliko to ne ispoštujemo, moguće su negativne reperkusije na Vaš vid. Zbog toga, dobro se informišite kome ukazujete svoje povjerenje da Vam pregleda oči i da Vam prepisuje dioptrije za naočare ili kontaktna sočiva.
Nekoliko čestih pojmova i skraćenica vezanih za određivanje naočara: OD: oculus dexter ili desno oko, OS: oculus sinister ili levo oko, OU: oculi uterque ili oba oka, Sferna korekcija: ispravlja diotriju u svim meridijanima Cilindrična korekcija (“cilindar”): ispravlja dioptriju u određenom meridijanu, kada je rožnjača zakrivljenija u jednom svom delu (Astigmatizam), Prizma i Baza: u većini recepata ovaj deo ostaje prazan, jer se relativno retko prepisuju. Prizmom ispravljamo disbalans očnih mišića, koji za posledicu ima otežanu pokretljivost i fuziju očiju (tropija, forija, konvergencija), dok baza označava smer prizmatske korekcije. PD: Pupillary distance ili razdaljina između zenica. Obično se opisuje u mm, kao dve različite vrednosti jer prilikom čitanja dolazi do približavanja očiju (konvergencija), pa je i PD manji. Prepisivanje naočara: Refrakcijske greške su najčešće promene koje se susreću u oftalmološkoj praksi. Naočare su tradicionalno pomagalo u rješavanju refrakcijskih anomalija osobito onima sa visokom kratkovidošću, dalekovidošću ili astigmatizmom. Optički sastav oka je tamna komora čija je unutrašnjost prekrivena pigmentom, a svetlost u svoju unutrašnjost propušta samo kroz zenicu, čija je funkcija da promjenom veličine otvora reguliše količinu propuštenog svetla. To svetlo na zadnjoj strani očne jabučice završava na osetljivom delu (mrežniači) i nadrazaj svetla prenosi vidnim putem do centra vida u mozgu. U nekim očima, mrežnjača nije smeštena uvek točno, tako da se slike udaljenih objekata ne mogu na njoj jasno ocrtati. Može biti previše napred ili nazad. Ako je mrežnjača napred, oko je hiperopno, a ukoliko je previše nazad oko je miopno.
Među najčešćim refrakcijskim poremećajima oka ubrajamo: 1. Dalekovidost (hipermetropia) 2. Staračka dalekovidost (presbyopia) 3. Kratkovidost (miopia) 4. Astigmatizam (astigmatismus)
1. Dalekovidost: Kada je očna jabučica prekratka za fokusiranje slike objekta na mrežnjači, svetlosni zraci se fokusiraju iza mreznjače. Hiperopsko oko ima deficit refrakcijske snage, ono je prema tome negativno oko. Oku manjka plus snage. Oko može videti udaljene objekte oštrije, dok su bliski objekti mutni. Glavobolja se obično javlja u čeonoj regiji i pojačava se pri daljem radu na blizinu.Katkad je dalekovidost povezana sa bolestima oka: škiljenjem i slabovidošću. Ispravlja se nošenjem kovergentnih naočara, kontaktnim sočivima sa predznakom plus koje deluju poput lupe.
2. Staračka dalekovidost (presbyopia): Spada u prirodan proces starenja. Moguć uzrok nastanka je gubitak elastičnosti prirodnog sočiva, promene zakrivljenosti sočiva radi kontinuiranog rasta i gubitka snage cilijarnog mišića (mišić koji savija i izoštrava sočiva). Sposobnost akomodacije na bliske predmete pada s godinama, od mogućnosti akomodacije sa 20 dioptrija kod deteta, do 10 dioptrija sa 25 godina te se spušta na 0.5 do 1 dioptrije sa 60. Prvi simptomi koje većina ljudi primijeti oko 40 – 50 godine su nemogućnost čitanja sitnog teksta, posebno u uslovima smanjenog svetla, umaranje očiju kod dužeg čitanja, nejasan vid na blizinu ili trenutna zamagljenost kod promena različitih udaljenosti na kojima gledamo. Mnogi napredni prezbiopi se žale da su im ruke postale „prekratke“ za čitanje na odgovarajućoj udaljenosti. Gubitak sposobnosti akomodacije se koriguje korektivnim dioptrijskim staklima ili kontaknim sočivima. Kod nekih slučajeva dodatak bifokalnih na postojeće sočivo daju zadovoljavajući rezultat.
3. Kratkovidost (myopia): Ljudi s kratkovidošću jasno vide bliske objekte, ali se udaljeniji objekti vide zamućeno. Očna jabučica kod kratkovidih je preduga ili je rožnjača preizbočena, pa su slike fokusirane u staklastom selu, unutar oka, umjesto na mrežnjači, u zadnjem delu oka. To oko može sjediniti na mrežnjači samo one zrake koje padaju u divergentnom smeru. Miopija se ispravlja nošenjem korektivnih sočiva kakve su naočare ili kontaktna sočiva. Može se takođe ispraviti i laserskom hirurgijom kakva je LASIK. Korektivna sočiva imaju negativnu optičku jačinu (konkavne su, „minus“), što kompenzuje pozitivnu dioptriju kratkovidog oka.
4. Astigmatizam (astigmatismus): Astigmatizam je stanje u kojem je svojstvena nejednaka refrakcija svjetlosnih zraka u različitim meridijanima. U svrhu podele, definisana su dva zamišljena meridijana oka, suprotno jedan na drugi. Naziv astigmatizam je grčkog porekla i doslovno znači ‘bez tačke’. Najčešće se ispravlja naočarima sa cilindričnim staklima. Poremećaj se najčešće javlja u kombinaciji sa dalekovidošću ili kratkovidošću, a izražava se u dioptrijama koje opisuju refrakcijsku sposobnost stakla.
Povišen očni tlak - Glaukom
1. Koliki je normalan očni tlak?
Normalan očni tlak je od 9-21mmHg, a kod osoba sa dijagnozom glaukoma morao bi biti ispod 18mmHg.
4. Ako napravim operaciju, jeli to znaci da sam izliječio glaukom?
Operacijom se ne liječi glaukom, već se pokušava očni tlak stabilizirati. Nakon operacije također se nastavi kapati dalje antiglaukomska terapija radi održavanja stabilnog očnog tlaka.
5. Ako je netko u obitelji imao glaukom, mogu li ga ja imati?
Glaukom može biti nasljedan, stoga onom pacijentu koji ima pozitivnu obiteljsku anamnezu na glaukom preporuča se napraviti potpunu antiglaukomsku obradu.
Ne. Glaukom je sindrom koji podrazumijeva povišeni očni tlak, promjene na vidnom polju i promjene na vidnom živcu. Kod posebnih slučajeva može očni tlak biti uredan, ali postoje promjene na vidnom polju i na vidnom živcu. Tada se to zove normotenzivni glaukom.
Kod klasičnog oblika glaukoma otvorenog kuta ne zna se uzrok nastanka. Kod ostalih oblika može biti zatvoren očni kut (angularni glaukom) ili glaukom može nastati kao posljedica dijabetesa, okluzije centralne retinalne vene, unutarnje upale oka, krvarenja u prednjoj očnoj sobici (sekundarni oblici glaukoma).
Smatra se da stres indirektno može utjecati na povišenje očnog tlaka.
Djeca , računari i vid
Djeca i računari su postali nerazdvojivi. Veliki broj djece školske, čak i predškolske dobi provodi sate za računalom svaki dan, stoga morate razmisliti o posljedicama. Da li računala štete njihovom vidu? Da li im pomažu pri učenju? Bi li djeca trebala nositi naočale prilagođene za rad na računalu i u školi? To su uobičajena pitanja kada se radi o kompjuterima i njihovom utjecaju na dječji vid. Ovaj članak će vam pomoći da pronađete odgovore na ta pitanja. Računala pridonose boljoj pripremljenosti djeteta za školuNedavna istraživanja donose dobre vijesti. Naime, spomenuta istraživanja su pokazala da rad na računalu može poboljšati pripremljenost za školu kod djece predškolske dobi, te pridonijeti njihovom kasnijem školskom uspjehu. U istraživanju koje je obuhvatilo 122 djece predškolske dobi iz Head Start programa (američki program obrazovanja i brige o djeci slabijeg imovinskog stanja), eksperimentalna grupa je radila na računalu 15-20 minuta na dan, birajući obrazovni računalni program koji su sami smatrali najprikladnijim za svoj razvoj, dok su djeca iz kontrolne grupe (bez pristupa računalima) radila po standardnom nastavnom planu Head Start programa. Sva su djeca na početku istraživanja ispunila četiri standardizirana upitnika. Iste upitnike su popunjavali šest mjeseci kasnije kako bi se utvrdila njihova pripremljenost za školu, vizualno-motoričke sposobnosti, ukupne motoričke sposobnosti i kognitivni razvoj.
Kod djece koja su radila na računalu utvrdila se bolja pripremljenost za školu i kognitivni razvoj nego kod djece koja nisu radila na računalu. Također se pokazalo da djeca koja rade na računalima kod kuće i u školi, postižu bolji školski uspjeh nego djeca koja koriste računala samo u školi.
Rizici korištenja računala za djecuIpak, u ničemu ne treba pretjerivati. Korištenje računala djeci, kao i odraslima, može povećati rizik od pojave ergonomskih problema i računalnog vizualnog sindroma.
Svaki oftamolog specijaliziran za dječji vid smatra da djeci koja dugoročno koriste kompjuter prijeti opasnost od progresivne miopije.
Zato je pametno djeci ograničiti vrijeme korištenja računala.
Kako smanjiti rizik od računalnog vizualnog sindroma i ergonomskih problema?Kako bi zaštitili svoje najmlađe i spriječili pojavu računalnog vizualnog sindroma i ergonomskih poteškoća, važno se pobrinuti da zauzmu udoban, neutralan položaj tijela prilikom sjedenja pred računalom. To znači:
Glava mora biti u ravnini tijela, ne
smije biti nagnuta unaprijed ili unatrag. Zaslon bi se trebao nalaziti 15 stupnjeva ispod linije očiju.
Leđa i vrat ispravljeni, ramena lagano zabačena prema natrag i opuštena.
Nadlaktice priljubljene uz tijelo i opuštene, bez prevelikih odstupanja u stranu ili prema naprijed.
Podlaktice moraju biti prislonjene na stol, tako da ruke budu savijene u laktu pod kutom od 90 stupnjeva.
Šake u ravnini sa podlakticama, sa blago savijenim ručnim zglobovima.
Stopala bi trebala biti na podu ili na podlošku, a koljena pod pravim kutom (ne gurati noge pod stolicu).
Stručnjaci savjetuju ustajanje sa stolice svakih 30 minuta radi istezanja i razgibavanja. To smanjuje napetost u mišićima, koja može uzrokovati probleme sa vidom i ergonomske probleme.
Smanjivanje rizika od pojave kratkovidnosti uzrokovane radom za računalomUz genetski faktor koji igra veliku ulogu u pojavi kratkovidnosti u djetinjstvu, važan faktor je i naprezanje očiju, osobito prilikom rada za računalom.
Kako bi bolje vidjeli izbliza, naše oči se naprežu. Neki stručnjaci smatraju da umor izazvan pretjeranim naprezanjem očiju može dovesti do promjena u oku, koje uzrokuju kratkovidnost. Stručnjaci se slažu da fokusiranje slike na kompjuterskom zaslonu izaziva veći umor očiju nego čitanje običnog teksta iz knjige ili časopisa.
Povremene pauze prilikom rada na računaru mogu pomoći u reduciranju umora uzrokovanog naprezanjem očiju, te time pridonijeti smanjivanju rizika od razvoja kratkovidnosti. Neki to nazivaju pravilom „20-20-20“ – svakih 20 minuta vaše dijete bi trebalo odmoriti oči od računala i gledati u neki predmet koji je udaljen 20 stopa (odnosno 6 metara) 20 sekundi.
Ova jednostavna vježba opušta očne mišiće i smanjuje naprezanje i umor koji mogu uzrokovati progresivnu miopiju. Neki oftamolozi preporučuju nošenje posebnih zaštitih naočala prilikom rada na računalu, koje će također smanjiti naprezanje očiju.
Obavezno se javite oftamologu, ako uočite da vaše dijete pokazuje znakove problema sa vidom poput škiljenja, trljanja očiju, crvenila u očima, naginjanje glave ili druge neuobičajene položaje tijela i glave, zamagljenost vida ili brzo umaranje očiju tijekom čitanja i rada na računalu. Izbjegavanje rada na računalu također može biti znak da vaše dijete ima problema sa vidom.
Računala su sastavni (i neizbježni) dio života i obrazovanja vašeg djeteta. Temeljiti očni pregled svake školske godine može pomoći djetetu da bezbrižno koristi računalo. U nekim slučajevima, savjetovanja sa očnim specijalistom i/ili sudjelovanje u programima očne terapije pomažu djeci u rješavanju problema sa učenjem i korištenjem računala.